Vinska cesta Hercegovine nudi  uvid u stogodišnju tradiciju vinara, velike vinograde i stare podrume s bačvama najboljeg crnog i bijelog vina u zemlji. Kad se govori o povijesti vinogradarstva u BiH, važno je napomenuti da su njegove granice obuhvaćale mnogo šire područje nego danas. Naime, Srednjovjekovna Bosna je nekada, bez  spojenog kasnijeg  južnog dijela (Hum) bila istaknuta regija za  vinogradarstvo i proizvodnju vina. Gotovo svaka plemićka obitelj imala svoje vinograde u srednjem vijeku. To je jasno vidljivo iz prvih detaljnih katastarskih evidencija koje datiraju iz 15. i 16. stoljeća. Vinarstvo u Hercegovini imalo je svojih uspona i padova, ali to nikada nije prestalo biti glavna poljoprivredna grana, a može se reći i način života ovdašnjih ljudi.

Hercegovački vinari su priznati zbog Žilavke i Blatine kao jedinstvenih sorti u svijetu vina te se predstavljaju kroz vino koje spaja okus tla i žestinu  hercegovačkog sunca.

Vrlo je teško dati točan odgovor o podrijetlu imena Žilavka, ali se zna da njegovo ime simbolizira premium vina, vidljiva u razdoblju pune zrelosti grožđa kroz njenu debelu, ali prozirnu kožu. Blatina je kvalitetno i na određenim lokacijama kvalitetno premium suho crno vino, preporučuje se piti uz intenzivno začinjena jela, posebice pečenje, brodet i pršut.