Biciklistička trasa od Mostara do Ivanice iznosi 134 km, a s odvojkom u mjestu Hum prema Trebinju ukupno 152 km. Trasa uglavnom prolazi kroz ruralna područja, a prilagođena je za cestovne i brdske bicikle. Uglavnom je ravničarska.
BICIKLOM KROZ ĆIRINU POVIJEST
U općini Čapljina trasa polazi od Šurmanaca, gdje se nalazi odvojak za Međugorje. S druge strane rijeke Neretve, trasa prolazi naspram srednjovjekovne tvrđave i starog grada Počitelja. Od Počitelja trasa dalje vodi kroz krševitu sutjesku kraj Dretelja, nakon čega ulazi u Čapljinu. U Čapljini postoji i odvojak za mjesto Stolac.
U središtu Čapljine, na sadašnjem gradskom trgu, bila je kolodvorska zgrada, koja je porušena 1998.god. Ostala su samo četiri platana, koji čuvaju uspomenu na uskotračnu željezničku prugu. Zadnji Ćiro je protutnjao kroz Čapljinu 6.11.1966. godine.
Na izlazu iz središta Čapljine trasa prolazi pokraj povijesnog spomenika MOGORJELO. Ispod Čapljine i Mogorjela staza prelazi rijeku Trebižat, te dolazi u Gabelu. Od Gabele se trasa odvaja prema jugoistoku i rijeku Neretvu prelazi preko starog željezničkog mosta Tresana, dalje ide preko mosta Krupa i istoimene rijeke, te ulazi u mjesto Dračevo, gdje prolazi ispod magistralnog puta M17.
U Dračevu se biciklistička trasa račva na dvije dionice, asfaltnu koja se uspinje od Svitave do Hutova, te makadamsku koja prati trasu stare uskotračne pruge preko visokih podzida, nasipa, kroz duboke usjeke do 19 km udaljenog bivšeg željezničkog kolodvora u Hutovu. Asfaltna dionica preko Svitave prolazi uz selo Sjekose. Makadamska dionica trase od Dračeva ide usporedo s Parkom prirode „Hutovo blato“ . Ova trasa se pruža „Bregovim“ obroncima gore „Žabe“ i povezuje bivše željezničke postaje Sjekose, Hrasno i Hutovo.